ZABRINUTOST EVROPLJANA ZA ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE POTIČE RAST POVJERENJA U AMBALAŽU

Neovisna istraživačka agencija InSites Consulting provela je u veljači 2014. anketiranje potrošača u 11 evropskih država (Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Švicarskoj). U sklopu ankete koju je naručio FEVE (kao dio kampanje Friends of Glass)  istraženi su stavovi 8.000 potrošača (starosti između 24 i 64 godine) o prehrambenoj ambalaži, točnije o aspektima vezanim uz sigurnost hrane, okoliš i okus. 41% anketiranih su roditelji, 75% su žene a 25% muškarci. Dobiveni rezultati reprezentativni su za svaku državu.

Ovo je istraživanje pokazalo je da Evropljane više brinu zdravlje i sigurnost hrane, nego problemi vezani uz okoliš, međunarodni terorizam ili javnu sigurnost. Jedna od ključnih bojazni potrošača odnosi se na ulogu ambalaže u sigurnosti hrane.

Rezultati otkrivaju rastuću zabrinutost Evropljana vezanu uz potencijalne opasnosti za zdravlje koje donosi migracija, odnosno prelazak  kemijskih sastojaka iz ambalaže u namirnice. Dvije trećine potrošača (66%) priznaje da ih brine mogući rizik kontaminacije hrane, odnosno opasnost od prelaska kemikalija iz ambalaže u njen sadržaj.  Među anketiranim Hrvatima ta se brojka penje na čak 83%.

Devet od deset anketiranih potrošača u Hrvatskoj vjeruje da te kemijske interakcije mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Rezultati su također pokazali da od svih ponuđenih materijala kojima je obuhvaćena metalna, kartonska, bag in box, plastična i staklena ambalaža -  potrošače (njih 60%) najviše brinu plastične boce, tj. njihov utjecaj na sadržaj ili sastojke hrane/pića.

Briga za zdravlje igra ključnu ulogu u potrošačevom donošenju odluke i poticanju potražnje za namirnicama i pićima pakiranim u staklo. Među onima koji se odlučuju za staklo, njih 61% vjeruje da je upravo staklo najsigurnija ambalaža za njihovo zdravlje. Pogledamo li pojedinačne rezultate po državama, proizlazi da najviše povjerenja u staklenu ambalažu imaju Hrvati i Austrijanci, njih 81%.

Adeline Farrelly – glavna tajnica FEVE-a (Evropske federacije proizvođača staklene ambalaže) je u ime zajednice Friends of Glass izjavila: “Očito je da potrošači brinu o mogućem zagađenju iz ambalaže. Oni danas provjeravaju kako su proizvodi uskladišteni i upakirani – a ne samo ono što piše na etiketi. Studije pokazuju da u namirnice iz ambalažnih materijala prelaze kemikalije – što je doista ozbiljan problem. Naročito su oprezni roditelji male djece: 77% roditelja u Evropi preferira staklo za čuvanje hrane za djecu, dok njih 61% izbjegava kupnju hrane za bebe u plastičnim bocama ili u drugim materijalima.”

Komentirajući postojeće znanstveno istraživanje migracija kemikalija iz ambalažnih materijala, profesor Dieter Schrenk, stručnjak za farmakologiju i toksikologiju njemačkog sveučilišta Kaiserslautern, izjavljuje: “Problem prijenosa spojeva nastalih u prehrambenoj ambalaži u hranu je veoma važan. U prošlosti su se plastični polimeri, metali i papir/karton pokazali kao značajan izvor neželjenih kemikalija u hrani. Do toga dolazi migracijom najčešće namjerno dodavanih ili uz postupak obrade vezanih sastojaka. Iako se rizik izloženosti zagađivanja hrane takvim sastojcima smatra niskim, potrebno je provesti više istraživanja kako bi se ovaj problem znanstveno razjasnio.”

Adeline Farrelly nastavlja: “Da bi se izbjeglo neželjeno zagađenje koje dolazi iz ambalaže, potrošači bi posebno prilikom obiteljskih tjednih kupovina svakako trebali „pogledati i ispod etikete“ – što znači ne samo voditi računa o sastavu proizvoda, već i u kojoj vrsti ambalaže taj proizvod kupuju. Najveći broj anketiranih Evropljana obuhvaćenih anketom (njih 87% u odnosu na 74% anketiranih u 2010.) preporuča staklo kao ambalažu broj 1 za pakiranje hrane i pića. To jasno dokazuje vjeru potrošača u staklo kao u jedan od najčistijih i kemijski inertnih materijala”.

Staklo je ambalažni materijal koji djeluje kao prirodna i nepropusna barijera; nema nikakve interakcije između stakla i prehrambenih proizvoda koji se u njega pakiraju. Staklo je jedini opće korišteni ambalažni materijal u SAD-u koji Američka administracija za hranu i lijekove[1] smatra “opće sigurnim”. Nakon zabrane korištenja BPA[2] u proizvodnji plastičnih bočica za bebe (2011.), Evropska komisija preporučila je staklo[3] kao sigurnu alternativu za ljudsko zdravlje.   

Evropska komisija sve više postrožuje zakonske propise vezane uz kemikalije koje prelaze iz prehrambene ambalaže. Staklena će ambalaža zadovoljiti i sve buduće najrigoroznije EU standarde i zakone koji se odnose na materijale koji dolaze u dodir s hranom. Sve to zato jer je staklo kemijski inertno, što znači da ne dolazi ni u kakvu interakciju sa svojim sadržajem, a uz to je i nepropusno za vanjska onečišćenja.  

[1] see: http://www.gpi.org/learn-about-glass/

[2] BPA is short for Bisphenol-A, a plasticizer used for some plastics manufacture

[3] EC Directive 2011/8/EU