Kad je riječ o recikliranju, dob je važna

Iako Europljani postaju sve svjesniji važnosti recikliranja ambalaže za pakiranje hrane i pića, starije generacije bolje su informirane i snažnije motivirane od mlađih. Prema rezultatima nezavisnog istraživanja, provedenog na 8000 potrošača iz jedanaest europskih zemalja, više od 94 % europskih potrošača reciklira ambalažu proizvoda koje koriste u svojim kućanstvima. Većina njih smatra da je upravo staklo najpogodniji materijal za recikliranje. Istraživanje je naručila zajednica Friends of Glass.

Podjela ispitanika na dobne skupine pokazuje da su starije generacije općenito svjesnije važnosti ekoloških prednosti recikliranja ambalaže prehrambenih proizvoda i pića. Razlika u stupnju osviještenosti među generacijama prilično je velika u svim zemljama. U Španjolskoj ta razlika između mlađih i starijih generacija doseže 27 %. U Slovačkoj je ona nešto manja i iznosi 20 %. Pripadnici dobne skupine od 60+ recikliraju gotovo svu ambalažu (uključujući staklene boce i staklenke) i općenito ostvaruju bolje rezultate od dobne skupine od 18 – 29 godina. U nekim zemljama, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo (22 %) ili Hrvatska (23 %), ta razlika mnogo je veća nego u drugim zemljama, poput Češke Republike (13 %) ili Italije (7 %).

Govoreći u ime zajednice Friends of Glass, predsjednik FEVE-a Vitaliano Torno je rekao: „Mlađi ljudi u današnje vrijeme žive bržim tempom života. Znamo da trud koji oni danas ulože u recikliranje može pozitivno utjecati na planet koji će njihova djeca naslijediti. Milenijci stoga mogu početi proaktivno djelovati već danas, ako odaberu održiviji način života, ali i ako odluče koristiti i reciklirati više stakla. Kao predstavnici europske industrije staklene ambalaže, itekako smo svjesni činjenice da treba napraviti mnogo toga u cilju boljeg informiranja i snažnijeg angažmana mlađe generacije, a to je i razlog naših stalnih ulaganja u pokret Friends of Glass.”

Ispitanici iz većine zemalja obuhvaćenih istraživanjem rekli su da najradije odabiru staklenu ambalažu[1] zbog njezina povoljnog utjecaja na okoliš. U devet od jedanaest zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, stanovnici u prosjeku recikliraju šest do dvadeset staklenih artikala mjesečno. U nekim zemljama poput Slovačke ili Češke Republike angažman potrošača nešto je slabiji. Gotovo svi ispitanici iz Švicarske tvrde da recikliraju staklo (93 %), a slijede Italija (91 %) i Njemačka (89 %) te Francuska (74 %) i Španjolska (77 %), kao zemlje s najvišom stopom ispitanika koji znaju da se staklo može „beskonačno“ reciklirati i zatim koristiti u proizvodnji novih boca i staklenki.

U istraživanju se također vodilo računa o razlikama među spolovima. Žene su manje svjesne prednosti stakla u kontekstu održivosti od muškaraca. Ta razlika posebno je naglašena u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Češkoj Republici. Također, općenito gledano, muškarci koriste veće količine ambalaže od žena. U Hrvatskoj i Slovačkoj stupanj osviještenosti o prednostima stakla kao materijala pogodnog za recikliranje nizak je kod oba spola. Stopa recikliranja kod muškaraca, ali i kod žena, u Švicarskoj premašuje 90 %.

Vitaliano Torno dodaje: „Ohrabruje nas činjenica da europski potrošači pridaju tako veliku važnost recikliranju kao temi koja je vezana za održivost. Još nas više ohrabruje to što potrošači također smatraju da je upravo staklo svojevrstan zlatni standard za održiv način života – zbog njegovih jedinstvenih svojstava, mogućnosti recikliranja. Možemo biti vrlo zadovoljni time što smo dosad postigli, ali ne smijemo se opustiti, nego se moramo i dalje truditi informirati javnost o tome da staklene boce ustvari imaju beskonačan vijek trajanja. Također, one su dragocjen resurs za proizvodnju novih boca jer reciklirano staklo zamjenjuje primarne sirovine, štedi energiju i pridonosi zaštiti okoliša. Europski potrošači mogu aktivno doprinijeti ostvarivanju ciljne stope recikliranja od 100 % tako što će odlagati prazne staklene boce u najbliže spremnike za staklo.”

[1] Jedino su ispitanici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske i Slovačke odgovorili drukčije.